VINARIJA PZ VRBNIK

Vinarija PZ Vrbnik

Ova zadruga, kao i sve tadašnje na području Hrvatskoga primorja i Istre, osnivale su se na poticaj dr. Dinka Vitezića, pravnika, izaslanika Istarskog sabora i zastupnika u Bečkom parlamentu Hrvata od Istre i kvarnerskih otoka sve do Zadra. Zadruga je bila socijalno-ekonomski pokretač Vrbnika.
1904. Osnovana zadruga - Osnovano Gospodarsko trgovačko društvo VRBNIK, koje je odlukom 58 članova tadašnje osnivačke skupštine društvo registriralo kao zadrugu.
1932. Vinski podrum - Ove godine izgrađen je i vinarski podrum u kojem se djelatnost prijema i prerade grožđa odvija i danas.
1990. Nabava opreme - Kreće se u nabavu opreme za preradu grožđa kako bi se prerada na jesen odvijala u novom tehnološkom procesu koje zahtijeva suvremena proizvodnja vina.
1995. Zlatna Vrbnička Žlahtina - Kao rezultat planskog ulaganja u suvremenu tehnologiju i revitalizacije dobiva se danas najznačajniji proizvod PZ VRBNIK – Zlatna vrbnička žlahtina.

Današnja vinogradarska proizvodnja sorte žlahtina prostire se većim dijelom na plodnomu Vrbničkom polju te manjim dijelom na okolnim pozicijama izvan Vrbničkoga polja. Vrbničko polje smješteno je na istočnoj strani otoka Krka te na zapadnom dijelu katastarske općine Vrbnik. Smjer pružanja Vrbničkog polja je jugoistok-sjeverozapad.
Ukupna površina Vrbničkoga polja u punoj svojoj dužini pružanja JI-SZ iznosi 175 ha, a nadmorska visina kreće se od 85m do 164m. Od ukupne površine u Vrbničkom polju površina pod vinogradima iznosi 110 ha te još 20 ha vinograda u okolici Vrbničkog polja – Paprati, Vrha, Garica, Kampelje, Sunčin, Krasica, Mestinjak, Melinče i Tohoraj. Ukupna površina vinograda u katastarskoj općini Vrbnik i Garica iznosi 130 ha.
Članovi Poljoprivredne zadruge Vrbnik obrađuju prema ARKOD evidenciji 80 ha od ukupno 130 ha površine posađenih vinovom lozom.

U Vrbničkom polju najzastupljenija sorta je žlahtina bijela. Zauzima gotovo 98% površine, dok ostali postotak čine neke introducirane sorte ili autohtone sorte Hrvatskog primorja.